Istorijat alternativnih investicionih fondova pokazuje nam da, iako se u Srbiji o ovoj temi još uvek malo zna, ovakav način investiranja postoji već gotovo 80 godina. Alternativni investicioni fondovi (AIF) pojavili su se sredinom 20. veka u Sjedinjenim Američkim Državama. Jedan od prvih AIF oblika, hedž fondovi, počeli su da privlače pažnju investitora tokom 1950-ih godina. Ponudili su strategije koje su bile znatno fleksibilnije od tradicionalnih investicionih fondova.
Za razliku od klasičnih fondova koji ulažu u akcije i obveznice, hedž fondovi koriste sofisticirane finansijske instrumente. Neki od njih su derivati, nekretnine i privatne kompanije, kako bi ostvarili visoke prinose. Međutim, zbog većeg rizika i regulatornih ograničenja, dostupni su uglavnom kvalifikovanim investitorima s velikim kapitalom.
Globalno, hedž fondovi su se značajno razvili u drugoj polovini 20. veka, postavši osnova za dalji razvoj alternativnih investicionih fondova. U Evropi su se prvi ovakvi fondovi pojavili tokom 1980-ih i 1990-ih, kada su regulatorni okviri omogućili njihovu širu primenu.
Razvoj u Evropi i vodeće zemlje
Evropska unija je 2011. godine usvojila Direktivu o menadžerima alternativnih investicionih fondova (AIFMD). Direktiva je postavila regulatorni okvir ovih fondova, sa ciljem povećanja transparentnosti, zaštite investitora i smanjenja sistemskih rizika finansijskog sektora.
Među evropskim zemljama, Velika Britanija se ističe kao jedno od najvećih tržišta za alternativne investicije. Sa dugom tradicijom finansijskog sektora i razvijenim regulatornim okvirom, britanski AIF-ovi privlače veliki broj domaćih i međunarodnih investitora. Pored Velike Britanije, i Luksemburg, Francuska i Nemačka imaju značajan broj aktivnih fondova koji upravljaju milijardama evra u alternativnim investicijama.
Alternativni investicioni fondovi na Balkanu
Tržište alternativnih investicionih fondova na Balkanu je još u razvoju, ali beleži stabilan rast. Iako je pravna regulativa u regionu različita, fondovi kakav je Small Enterprise Assistance Funds (SEAF) aktivni su godinama, pomažući razvoju malih i srednjih preduzeća (MSP).
SEAF je globalna investiciona kompanija sa sedištem u Vašingtonu, koja je u jugoistočnoj Evropi tokom deset godina uložila više od 47 miliona dolara u više od 73 kompanije. Njihova ulaganja pokrivala su različite sektore, uključujući prehrambenu industriju i informacione tehnologije. Time su značajno doprineli ekonomskom razvoju regiona.
Pročitajte još:
Kako funkcioniše alternativni investicioni fond?
SEAF je prisutan u nekoliko balkanskih zemalja kroz različite investicione fondove. U Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, SEAF South Balkan Fund (SBF) osnovan je 2005. godine. Cilj je pružanje dugoročnog kapitala malim i srednjim preduzećima. U Bugarskoj je 2001. pokrenut Trans-Balkan Bulgaria Fund (TBBF) kao nastavak SEAF strategije finansiranja malih i srednjih preduzeća u regionu. Ovaj fond je poslovao i u Hrvatskoj i Rumuniji, omogućavajući pristup kapitalu preduzetnicima u različitim industrijama.
Alternativni investicioni fondovi u Srbiji
Tržište alternativnih investicionih fondova u Srbiji se razvija od 2020, kad je stupio na snagu Zakon o alternativnim investicionim fondovima. Od tada je osnovano devet AIF-ova, od kojih je pet otvorenih i četiri zatvorena.
Alternativni investicioni fondovi predstavljaju značajnu priliku za diversifikaciju ulaganja i potencijalno ostvarivanje viših prinosa. I u Srbiji i na Balkanu, tržište alternativnih investicija je još u fazi razvoja. Ipak rast je konstantan, a interesovanje investitora se povećava.
Usvajanje novih zakona i prilagođavanje regulatornog okvira evropskim standardima otvara mogućnosti za veći priliv kapitala i razvoj novih fondova. Na taj način se dodatno unapređuje domaće finansijsko tržište. Istorijat alternativnih investicionih fondova globalno i iz regiona i našim regulatorima može da pomogne u daljem uspešnijem razvoju fondova. Pročitajte još zanimljivih stvari o alternativnim investicionim fondovima na našem blogu!