Alternativni investicioni fondovi (AIF) u Srbiji predstavljaju relativno nov koncept finansijskog sektora, uveden Zakonom o alternativnim investicionim fondovima 2019. godine. Tim zakonom uvedena je regulativa alternativnih investicionih fondova u Srbiji, koja se razvija i danas.
Ovi fondovi omogućavaju prikupljanje kapitala od investitora radi ulaganja u različite vrste imovine. To mogu da budu nekretnine, preduzetnički kapital, derivati ili neki drugi alternativni instrumenti. Pružaju mogućnosti za diversifikaciju portfolija i omogućavaju potencijalno veće prinose u odnosu na tradicionalne investicije.
Zakon o alternativnim investicionim fondovima postavio je pravni okvir za osnivanje i upravljanje ovim fondovima u Srbiji. Prvi fondovi su osnovani nakon stupanja zakona na snagu u aprilu 2020. godine. Time je omogućeno institucionalno ulaganje u alternativne klase imovine.
Broj alternativnih investicionih fondova u Srbiji
Do marta 2025. u Srbiji je registrovano ukupno devet alternativnih investicionih fondova – pet otvorenih i četiri zatvorena. To ukazuje na rastuće interesovanje investitora za ovu vrstu ulaganja. Očekuje se da će nedavne izmene zakona, koje smanjuju minimalni iznos ulaganja, doprineti povećanju broja ovih fondova i investitora.
Nakon stupanja na snagu Zakona o alternativnim investicionim fondovima, u Srbiji je osnovano pet otvorenih fondova. To su Vista Rica Invest i Vista Rica Corporate, kojima upravlja društvo Vista Rica, fokusirani na ulaganja u alternativne klase imovine, Intesa Invest Alternative, Raiffeisen Alternative i OTP Alternative, koji su povezani sa istoimenim bankama Intesa, Raiffeisen i OTP. Ovi fondovi namenjeni su diversifikaciji investicionog portfolija kroz alternativne investicije. Zatvoreni alternativni investicioni fondovi uključuju TS Ventures Fond, Q Invest, FQV i Omorika Ventures Fond 1.
Razlika između otvorenih i zatvorenih alternativnih investicionih fondova jeste u načinu na koji investitori mogu da ulaži i povlače svoja sredstva u određenim intervalima, često po dnevnim, mesečnim i kvartalnim obračunskim periodima. Otvoreni AIF nemaju pravnu ličnost i njima upravlja društvo za upravljanje. Investitori imaju pravo da zahtevaju otkup svojih investicionih jedinica od fonda, što omogućava veću likvidnost ulaganja. Zatvoreni AIF mogu biti osnovani kao pravna lica (akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću) ili kao zasebna imovina bez pravne ličnosti. Kod ovih fondova, investitori nemaju pravo na otkup svojih udela od fonda. Umesto toga, trgovina se odvija na sekundarnom tržištu ili kroz druge mehanizme.
Nastavlja se razvoj regulativa alternativnih investicionih fondova u Srbiji
Država nastavlja sa daljim unapređenjem domaćeg tržišta kapitala i uz približavanje evropskoj praksi. Vlada je usvojila predlog nove regulative za koju se očekuje da će dovesti do većeg priliva investicija u ovom domenu. Izmene i dopune Zakona o alternativnim investicionim fondovima uključuju nekoliko značajnih stvari. Među njima je smanjenje minimalnog iznosa ulaganja za poluprofesionalne investitore. Tako se sa 50.000 evra minimalni iznos smanjuje na 5.000 evra. Ovim je još širem krugu investitora omogućen pristup fondovima. Pored toga, smanjen je i najniži iznos obavezne uplate pojedinačnog investitora u alternativni investicioni fond sa privatnom ponudom. U tom domenu smanjenje iznosi sa prvobitnih 50 na 10 hiljada evra.
Iako je sektor alternativnih investicionih fondova u Srbiji još u razvoju, očekuje se da će, uz adekvatnu regulativu i povećano interesovanje investitora, ovi fondovi igrati sve značajniju ulogu na domaćem finansijskom tržištu. Zato je važno da se i razvoj regulativa alternativnih investicionih fondova u Srbiji nastavi aktivno i dalje. Više o alternativnim investicionim fondovima saznajte na našem blogu.